|
|
| |
|
magy
|
 |
« Odgovor #16 : Srijeda, 29. Kolovoz 2007, 22:25:50 » |
|
Da, baš tako piše....
Malo mi je nejasno napisano, al ok. Ja sam to uzela kao neke troÅ¡kove instalacija nabavljene opreme. Prvi razlog jer je cifra i nije neÅ¡ velika, a drugi jer se nigdje drugdje ne spominje neki drugi stroj ili neÅ¡to. Stoga su ti troÅ¡kovi sastavni dijelovi vrijednosti opreme te ti stoga rezidualna vrijednost opreme nije dobra... Ok hvala. Dali bi mi mogla napisati kako bi ti rijeÅ¡ila taj zadatak. Te, ako ako su to sastavni dio opreme onda mi ni Äisti noÄani tokovi nevaljaju jer nisam amortizirala instalaciju, zar ne? |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #17 : Srijeda, 29. Kolovoz 2007, 22:56:45 » |
|
Meni je Äisti novÄani tok ispal 1.410.250... s tim da sam to ukljuÄila kao sastavni dio opreme....vidim da su i tebi tak ispali... znaÄi prvo si raÄunala tako kao i ja, a onda kod izraÄuna rezidualne vrijednosti si zanemarila taj troÅ¡ak.
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #18 : ÄŒetvrtak, 30. Kolovoz 2007, 20:12:14 » |
|
1. Razmatra se prava prefecijalna dionica cije su performanse prikazane u tablici.
Iznos
Nominalna vrijednost 250
Tekuća trzisna cijena 150
Dividende po dionici 18,00
a) Izracunajte trosak novoemitiranog povlastenog kapitala tvrtke ako ce ona primiti od nove emisije identicnih obiljezja neto iznos od 140 po dionici. Trosak kapitala iznosi ___
Trošak kapitala za preferencijalne dionice se računa kao prinos od dvidendi... kod troška novoemitiranog povlaštenog kapitala potrebno je oduzeti troškove emisije. To bi bila ova cijena 140kn/dionici... (tekuća tržišna 150kn - F = primljen neto iznos 140kn). U odnos staviš dividende s tom tržišnom cijenom umanjenom za troškove i dobiješ trošak novoemitiranog povlaštenog kapitala. k=18/140=0,12857=12,86% |
|
|
|
« Zadnja izmjena: ÄŒetvrtak, 10. Srpanj 2008, 06:07:51 Chanty »
|
Evidentirano
|
|
|
|
little bubbles
Bez osnovne
Karma: 0
 Offline
Postova: 76
|
|
« Odgovor #19 : ÄŒetvrtak, 30. Kolovoz 2007, 22:00:47 » |
|
ovak za 1.zadatak 4 grupa koji je ljubazno rijeÅ¡ila zagrepÄanka  piÅ¡e da je refundiranje isplativo jer je razlika prednosti i troÅ¡kova pozitivna 225.000 somova ali kad sam nadobudno izraÄunala So tj. on mi je negativan za nekih cca 2 mil kuna pa ako netko zna objasnit ovaj *fenomen* zanima me samo zato da ako u ispitu pitaju da li se isplati ili ne da znam kaj da velim ps kaj onda nastupamo svi u 3? moram znati zbog O.C-a  |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
maryzukina
Nepismen/a
Karma: 0
Offline
Postova: 17
|
|
« Odgovor #20 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 10:51:05 » |
|
Dali netko zna rješit i objasnit onaj zadnji zadatak sa roka u 7. mjesecu? onaj sa likvidacijskom masom i nekakvom tablicom? ne mogu to nigdje naći! A sutra je ispit...  |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #21 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 13:34:52 » |
|
Jednom sam to objašnjavala jednom tipu.... drugi put kad me vidio nisam ga prepoznala pa se naljutio na mene.
Ne znam kak da to razumljivo objasnim ovak prek neta, al probat ću.
Uglavnom pri raspodjeli te likvidacijske mase postoje određene stavke koje imaju neke prednosti nad ostalima.
Tako npr. prvo moramo u potpunosti pokriti dugove koji su pod hipotekom (ako uopće imamo dovoljno) te obveze prema državi i zaposlenima, znači plaće i poreze. Znači od likvidacijske mase te obveze namirujemo prvo i u cijelosti.
Sada gledamo da li je ostalo još raspoloživih sredstava od likvidacijske mase. Ako je (a u ovom primjeru je - 100nj) potrebno je izračunati postotak inicijalne namire preostalih sredstava.
Znači u odnos stavljamo preostalu raspoloživu likvidacijsku masu s preostalim knjižnim iznosom dugova (u ovom primjeru 400nj) i dobijemo da je ta stopa 25%.
Sada množimo tu stopu s preostalim pojedinim stavkama obveza (tekuće obveze, bankarski krediti, podređeni dugovi) te vršimo inicijalnu alokaciju.
Znači npr. množimo 25% i 80nj od tekućih obveza i tako za preostale stavke. Sada gledamo koliko je dugova ostalo nepodmireno. Ovi podređeni dugovi su u pravilu podređeni bankarskom kreditu, a kako bankarski kredit nije namiren u cijelosti uzimamo n.j. od tih podređenih dugova i u ovom slučaju cjelokupne podređene dugove podređujemo bankarskom kreditu. Da su podređeni dugovi podmireni u većem iznosu od 90nj onda bankarskom kreditu podređujemo samo do njegovog 100%tnog iznosa (120nj), a ostatak ostaje na podređenim dugovima.
Sad je samo na kraju potrebno izračunati postotak namirenja pojedinih stavaka. Naravno suma u koloni "alokacija nakon podređivanja" i "inicijalna alokacija" mora biti jednaka iznosu likvidacijske mase. Postotak namirenja računamo kao relativne frekvencije iz kolone "alokacija nakon podređivanja".
|
|
|
|
« Zadnja izmjena: ÄŒetvrtak, 10. Srpanj 2008, 06:10:21 Chanty »
|
Evidentirano
|
|
|
|
maryzukina
Nepismen/a
Karma: 0
Offline
Postova: 17
|
|
« Odgovor #22 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 14:24:43 » |
|
dajte molim vas nek netko napokon napise sta spada a sta ne spada u te investicijske troskove Tu ti spadaju svi oni troÅ¡kovi, obiÄno imaÅ¡ troÅ¡kove prototipa, tr. promocije, ...pa onda oprema, pogon, troÅ¡kovi mpodificiranja i instaliranja i povećanje neto obrtnog kapitala |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
maryzukina
Nepismen/a
Karma: 0
Offline
Postova: 17
|
|
« Odgovor #23 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 15:06:36 » |
|
Jednom sam to objašnjavala jednom tipu.... drugi put kad me vidio nisam ga prepoznala pa se naljutio na mene.
Ne znam kak da to razumljivo objasnim ovak prek neta, al probat ću.
Uglavnom pri raspodjeli te likvidacijske mase postoje odreÄ‘ene stavke koje imaju neke prednosti nad ostalima. Tako npr. prvo moramo u potpunosti pokriti dugove koji su pod hipotekom (ako uopće imamo dovoljno) te obveze prema državi i zaposlenima, znaÄi plaće i poreze. ZnaÄi od likvidacijske mase te obveze namirujemo prvo i u cijelosti. Sada gledamo da li je ostalo joÅ¡ raspoloživih sredstava od likvidacijske mase. Ako je (a u ovom primjeru je - 100nj) potrebno je izraÄunati postotak inicijalne namire preostalih sredstava. ZnaÄi u odnos stavljamo preostalu raspoloživu likvidacijsku masu s preostalim knjižnim iznosom dugova (u ovom primjeru 400nj) i dobijemo da je ta stopa 25%. Sada množimo tu stopu s preostalim pojedinim stavkama obveza (tekuće obveze, bankarski krediti, podreÄ‘eni dugovi) te vrÅ¡imo inicijalnu alokaciju. ZnaÄi npr. množimo 25% i 80nj od tekućih obveza i tako za preostale stavke. Sada gledamo koliko je dugova ostalo nepodmireno. Ovi podreÄ‘eni dugovi su u pravilu podreÄ‘eni bankarskom kreditu, a kako bankarski kredit nije namiren u cijelosti uzimamo n.j. od tih podreÄ‘enih dugova i u ovom sluÄaju cjelokupne podreÄ‘ene dugove podreÄ‘ujemo bankarskom kreditu. Da su podreÄ‘eni dugovi podmireni u većem iznosu od 90nj onda bankarskom kreditu podreÄ‘ujemo samo do njegovog 100%tnog iznosa (120nj), a ostatak ostaje na podreÄ‘enim dugovima. Sad je samo na kraju potrebno izraÄunati postotak namirenja pojedinih stavaka. Naravno suma u koloni "alokacija nakon podreÄ‘ivanja" i "inicijalna alokacija" mora biti jednaka iznosu likvidacijske mase. Postotak namirenja raÄunamo kao relativne frekvencije iz kolone "alokacija nakon podreÄ‘ivanja". Ja sam valjda mutava, al opet niÅ¡ ne kužim! Al imam neki zadatak, pa ak bi mi ga rjeÅ¡ila i objasnila, bila bi ti jako zahvalna. Razmatra se namira dugova u procesu likvidacije. Knjigovodstvena vrijednost dugova prikazana je u tablici. PodreÄ‘eni dugovi podreÄ‘eni su zajmovima. Likvidacijska masa iznosi 1300 od Äega 800 otpada na imovinu pod hipotekom. U tablicu sastavite plan namire po prioritetima i upiÅ¡ite % namire. porezi = 100 hipotekarni dug = 1000 podreÄ‘eni dug = 800 zajam = 400 ostale obveze = 200 ukupno = 2500 |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #24 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 15:51:41 » |
|
Tražbina Knj iznos %uk. duga inc. alok alk.nkn.pod. %nam.
porezi 100 4 100 100 100
hip dug 1000 40 800+50 850 85
pod dug 800 32 200 0 0
zajam 400 16 100 300 75
os ob 200 8 50 50 25
-------------------------------------------------------------------------------------
ukupno 2500 100 1300 1300
[1300-(100+800)]/[2500-(100+800)]=0,25
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
|
maryzukina
Nepismen/a
Karma: 0
Offline
Postova: 17
|
|
« Odgovor #26 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 21:47:19 » |
|
e ovaj...imam još jedno pitanjce...  Otkud onih 800+50?  |
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #27 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 21:59:26 » |
|
Zato Å¡to hipotekarni dug je pokriven 800, a ovih ostalih 200 raÄunaÅ¡ prema stopi 25% te to iznosi 50.
Ne pijem pivu. But, tnx anyway.
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
maryzukina
Nepismen/a
Karma: 0
Offline
Postova: 17
|
|
« Odgovor #28 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 22:14:00 » |
|
hmm..ok, a recimo da imovin pod hipotekom iznosi 1100? kak bi to onda išlo?
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #29 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 22:14:32 » |
|
300*25%
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
zagrepÄanka
|
|
« Odgovor #30 : Nedjelja, 02. Rujan 2007, 22:14:58 » |
|
Tj stopa bi se onda mijenjala.....al kužiš princip
|
|
|
|
|
Evidentirano
|
|
|
|
|
