Zadaci iz poslovnih financija (UFa)

[zagrepčanka]

PRAVILA OVOG TOPICA

1. OVDJE NEMA CHATA, OVDJE SE RJEŠAVAJU ZADACI!
chatajte na temi FAQ Upravljanje financijama -> ORSAG


2. PRIJE POSTANJA NOVE PORUKE OBAVEZNO JE KORIŠTENJE
TRAŽILICE I TO NA NAČIN DA SI NAMJESTITE DA VAM PRETRAŽUJE SAMO OVU TEMU
iz razloga što postoji mogućnost da je vaš zadatak vjerojatno već negdje rješen


Moderatori

KORISNI LINKOVI:
  UPUTE KAKO NAPISATI X² I X₂

  TEORIJSKA PITANJA IZ UFa/POSL.FINANCIJA
  RJEŠENE VJEŽBE, SKRIPTE, MATERIJALI

• Tweet

[miki246]

molila bi za pomoc....u 3. vjezbama zadatak 10....pod c
razumijem do A3,al od kuda se dobije tih 5000 investicijskih troskova i kako se dobije 5750 Vt....mozda je pitanje glupo,al milosica s nama nije radila takve zadatke....

[zagrepčanka]

Diferencijska IRR izjednačuje dva projekta u ovom slučaju različitih veličina.
Znači uz diskontnu stopu 12% oba projeta imaju iste ČSV.... i sada se traži da se uz R=15% dokaže da kombinacijom projekta A2 i ulaganjem razlike I dobije ČSV koja je veća od one kod projekta A1.
Razlika 5000kn, predstavlja Io, a kako bi dobili novčani tok za projekt A3 ukamaćujemo Io po stopi profitabilnosti 15% na sljedeće razdoblje... znači čisti novčani tok projekta A3 je 5.750kn. Sada taj novčani tok moramo dikontirati na sadašnjost uz trošak kapitala koji je 10% te se dobije 5.226,75kn.
Jednostavnim postupkom dobivamo ČSV projekta A3 226,75kn.
Kako bi dokazali da je ona u kombinaciji s A2 veća od ČSV projekta A1 zbrajamo ih (1.271,6+226,75=1.498,35)

I sada još samo usporedimo:
A2+A3(1.498,35) > A1(1.362,00)


Nadam se da je jasnije.... detaljnije bi ja to, al žurim.  

[Barby]

hej ljudi!

molila bih objašnjenje za 11.zadatak iz grupe 3.  
hvala!

[zagrepčanka]

Kod ovih zadatka je potrebno prvo koliko toliko skužit teoriju da bi rješavanje bilo smisleno.

U prvom dijelu zadatka potrebno je izračunati efikasnost svakog projekta zasebno što ne bi smio biti neki problem.
Znači projekti su iste veličine, znači da bi se realizirali potrebni su jednaki inicijalni izdaci od 1.000kn. Prvi projekt daje novčani tok u drugoj godini te ga je potrebno diskontirati za dva razdoblja, a pravi daje novčani tok odmah u narednoj godini, nakon investiranje te se diskontira stoga samo za jedno razdoblje. Od diskontiranih novčanih tokova se oduzmu investicijski troškovi kako bi se dobila NPV ( ), računa se index profitabilnosti te interna stopa profitabilnosti.

Pod B je potrebno izjednačiti ova dva projekta. Svrha diferencijske IRR je upravo izjednačavanje NPV oba projetka. Nju dobijemo tako da u ovom slučaju ranije primljene novčane tokove projekta B2 reinvestiramo te tih 1.230kn predstavlja Io, a 1.440kn predstavlja primljeni novčani tok kojeg uz trošak kapitala diskontiramo za jedno razdoblje. Ponovno računamo NPV, index profitabilnosti i diferencijsku IRR koja je 17,07%. Znači uz tu profitabilnost projekt B1 i B2+(B1-B2) imaju istu NPV.

Kada bi se taj ranije primljeni novčani tok mogao reinvestirati po profitabilnosti koja je veća od 17,07% više bi se isplatilo investirati u drugi projekt jer bi se tada tom kombinacijom dobila veća NPV, odnosno veće povećanje vrijednosti poduzeća (dionica).

[zagrepčanka]

hej zagrepčanka!
imam pitanje  

kod 3.grupe zadataka 9. pod D..ne kuzim zas trebao puno višu stopu od 12

unaprijed hvala!

Zato što tražiš stopu po kojoj diskontirani novčani tokovi daju NPV jednaku nuli. S obzirom da je NPV uz trošak kapitala 12% značajna u odnosu na investicijske troškove direktno se nameće potreba korištenja stope koja je znatno veća od 12% da bi se dobila nulta NPV. Metodom iteracije tražiš tu stopu i diskontiranjem uviđaš da se ona nalazi između 28% (minimalno pozitivna) i 29% (minimalno negativna)  te na kraju interpoliraš.
Ili puno jednostavnije, sve uneseš u financijski kalkulator i dobiješ koja je IRR, a ona je 28,65%.

[magy]

MOLIM VAS, POMAGAJTE!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

AKO MI ZADATAK GLASI:

Investiramo u proizvodnju i razvoj. Uloženo 200.000 kn. Oprema se može nabaviti za 700.00 kn, a montirati će se u postojeći pogon procijenjene vrijednosti 1.100.000 kn. Troškovi modificirane i investicijske opreme procijenjeno na 150.000 kn. Potrebno je investiranje u NOK 155.000 kn. Vijek efektuiranja opreme je 10 godina, nakon čega se može prodati za 15% od nabavne cijene. Vijek efektuiranja projekta odgovara onom za opremu. Pogon će istekom 10 godina prodati za 280.000 kn. Očekuje se stalna prodaja od 260.000 komada. Prihodi po prodaje po jedinici proizvoda iznose 17 kn, varijabilni troškovi 9 kn, a fiksni iznose 250.000 kn (bez amortizacije). Porez na dobit 25%, amortizacija pogona 6% godišnje, a oprema linearno u vijek efektuiranja. Trošak kapitala je 9%. Treba izračunati iznos investicijskih troškova, primitke od rezidualne vrijednosti opreme i pogona, godišnje čiste novčane tokove te čistu sadašnju vrijednost projekta i diskontno razdoblje projekta.

Ja sam izračunala da mi investicijski troškovi iznose 2.105.000 kn, a godišnji čisti novčani tokovi 1.410.250 kn, te da mi ukupna rezidualna vrijednost iznosi 553.750 kn ali nisam sigurna da je toliko. Pa me zanima kako i na koji način se ona izračunava. Dali moj postupak valja:

                                    oprema         pogon         NOK
1. prihod od prodaje    105.000       280.000
2. rashod od prodaje         -            (440.000)        
3. porezna osnova       105.000      (160.000)
4. porez 25%               (26.250)        40.000
5. RV                            78.750       320.000      155.000

ukupna RV = 78.750 + 320.000 + 155.00 = 553.750

Inače ovo je zadatak sa predroka.

[zagrepčanka]

Investiramo u proizvodnju i razvoj. Uloženo 200.000 kn. Oprema se može nabaviti za 700.00 kn, a montirati će se u postojeći pogon procijenjene vrijednosti 1.100.000 kn. Troškovi modificirane i investicijske opreme procijenjeno na 150.000 kn. Potrebno je investiranje u NOK 155.000 kn. Vijek efektuiranja opreme je 10 godina, nakon čega se može prodati za 15% od nabavne cijene. Vijek efektuiranja projekta odgovara onom za opremu. Pogon će istekom 10 godina prodati za 280.000 kn. Očekuje se stalna prodaja od 260.000 komada. Prihodi po prodaje po jedinici proizvoda iznose 17 kn, varijabilni troškovi 9 kn, a fiksni iznose 250.000 kn (bez amortizacije). Porez na dobit 25%, amortizacija pogona 6% godišnje, a oprema linearno u vijek efektuiranja. Trošak kapitala je 9%. Treba izračunati iznos investicijskih troškova, primitke od rezidualne vrijednosti opreme i pogona, godišnje čiste novčane tokove te čistu sadašnju vrijednost projekta i diskontno razdoblje projekta.

Dal to točno tako piše?

[magy]

Investiramo u proizvodnju i razvoj. Uloženo 200.000 kn. Oprema se može nabaviti za 700.00 kn, a montirati će se u postojeći pogon procijenjene vrijednosti 1.100.000 kn. Troškovi modificirane i investicijske opreme procijenjeno na 150.000 kn. Potrebno je investiranje u NOK 155.000 kn. Vijek efektuiranja opreme je 10 godina, nakon čega se može prodati za 15% od nabavne cijene. Vijek efektuiranja projekta odgovara onom za opremu. Pogon će istekom 10 godina prodati za 280.000 kn. Očekuje se stalna prodaja od 260.000 komada. Prihodi po prodaje po jedinici proizvoda iznose 17 kn, varijabilni troškovi 9 kn, a fiksni iznose 250.000 kn (bez amortizacije). Porez na dobit 25%, amortizacija pogona 6% godišnje, a oprema linearno u vijek efektuiranja. Trošak kapitala je 9%. Treba izračunati iznos investicijskih troškova, primitke od rezidualne vrijednosti opreme i pogona, godišnje čiste novčane tokove te čistu sadašnju vrijednost projekta i diskontno razdoblje projekta.

Dal to točno tako piše?

Da, baš tako piše....

[zagrepčanka]

Zadatka s refundiranjem duga tada ide ovak:

Prvo se radi predračun izdataka opoziva na način da se zbroje nominala vrijednost stare emisije i premija opoziva koju računamo na NV, znači
-> 50.000.000 + 2.000.000 = 52.000.000

Sljedeći korak je predračun primitka od nove emisije... Vrijednost dobijemo tako da od nominalne vrijednosti nove emisije oduzmemo neamortizirani diskont
-> 50.000.000 - 2.000.000 = 48.000.000

Nakon toga računa se razlika izdataka opoziva stare i primitaka nove emisije
-> 52.000.000 - 48.000.000 = 4.000.000

Sada se radi predračun neoporezivih izdataka: zbrajaju se premija opoziva stare emisije i neamortizirani diskont stare emisije što predstavalja ukupno neoporezive izdatke te se iz toga računaju uštede na porezu marginalnom poreznom stopom
-> 2.000.000 + 3.000.000 = 5.000.000 * 50% = 2.500.000

Sad možemo izračunati neto inicijalne izdatke opoziva tako da od razlike izdataka i primitaka (4.000.000) oduzmemo uštede na porezu (2.500.000)
-> 4.000.000 - 2.500.000 = 1.500.000


Sada je još potrebno izračunati godišnje prednosti od eliminacije stare emisije i godišnje troškove nove emisije.

Godišnje prednosti od eliminacije stare emisije:
Izračunvamo godišnji iznos nominalnih kamata tako da NV stare emisije pomnožimo s kuponskom kamatnom stopom stare emisije (9%) te to iznosi 4.500.000.
Sada računamo neoporezive izdatke tako da zbrojimo gore dobiveni godišnji iznos kamata i neamortizirani godišnji diskont (a njega dobijemo tako da neamortizirani diskont dijelimo s brojem godina dospijeća - > 3.000.000/20=150.000)
Na kraju iz ukupno neoporezivih izdataka (4.500.000 + 150.000 = 4.650.000) oduzmemo uštede na porezu prema marginalnoj poreznoj stopi (50%) te one iznose 2.325.000
Sada napokon možemo izračunati kolike su godišnje koristi od eliminacije starog duga tako da od godišnjeg iznosa kamata oduzmemo uštede na porezu
-> 4.500.000 - 2.325.000 = 2.175.000

I sad na kraju još godišnji troškovi nove emisije...
isto se izračunava godišnji iznos nominalnih kamata (50.000.000*8%=4.000.000)
Zatim neoporezivi izdaci: ponovno se zbrajaju te godišnje kamate s neamortiziranim godišnjim diskontom (2.000.000/20=100.000)
te se od ukupnih neoporezivih izdataka (4.000.000+100.000=4.100.000) vade uštede na porezu koje iznose 2.050.000
I na kraju krajeva neto godišnji troškovi nove emisije iznose
-> 4.000.000 - 2.050.000 = 1.950.000


Sada još moramo vidjeti da li se isplati zamjeniti stari dug novim tako da oduzmemo godišnje prednosti od eliminiranja stare emisije i godišnje troškove nove emisije
-> 2.175.000 - 1.950.000 = 225.000

I zaključujemo da se isplati jer postoje pozitivne neto godišnje koristi od opoziva.

[zagrepčanka]

Četvrti zadatak...
Znači treba izračunati EPS za oba financijska plana i odabrati koji je bolji.
Da bi izračunali zarade po dionici logičan postupak je da krenemo od izračuna zarada, onosno zarada prije kamata i poreza... tu je sve zadano (prihodi, varijabilni troškovi, fiksni troškovi). Te zarade prije kamata i poreza iznose 100.000kn.

U prvom slučaju projekt će se cjelokupno financirati emisijom dionica što znači da poduzeće nema nikakve obveze isplate kamata te su stoga zarade prije kamata i poreza istovjetne zaradama prije poreza od kojih se oduzima porez na dobit (40%) te zarade nakon kamata i poreza iznose 60.000kn. U tom slučaju potrebna je emisija dionica u iznosu 1.000.000kn, a cijena dionice je 40,00kn/kom, što znači da će se emitirati 25.000 dionica.
EPS = 60.000kn/25.000dionica = 2,40kn/dionici.

Druga opcija je odnos duga i glavnice 1:1, znači da se pola projekta financira emisijom dionica, a druga polovica zaduživanjem uz 15% godišnjih kamata, Ponovno računamo zarade prije poreza, međutim u ovom slučaju od zarada prije kamata i poreza moramo oduzeti obvezu poduzeća za plaćanje kamata (500.000*15%=75.000). Zarade prije poreza iznose 25.000kn, a porez je 10.000 što znači da su zarade nakon kamata i poreza 15.000kn. U ovoj drugoj opciji potrebna je emisija dionica u vrijednosti 500.000kn, također uz cijenu dionice 40,00kn/dionica što znači da je potrebno emitirati 12.500dionica.
EPS = 15.000kn/12.500dionica = 1,20kn/dionici



Peti zadatak...
Razmatra se emisija dionica...
Namjeravana vrijednost emisije je 500.000kn
Cijeli zadatak je jednostavno uvrštavanje u formule. Ne vidim di je tu problem, al ok.
Pod A, koliko je potrebno emitirati novih dionica... Dijeli se vrijednost emisije s upisnom cijenom u pravu, znači potrebna je emisija od 25.000dionica.
Pod B, pitanje je koliko iznosi vrijednost dionica bez prava. Također formula...zbroje se tržišna vrijednost postojećih dionica (7.000.000) i vrijednost nove emisije te se to podijeli s zbrojem postojećih i  novih dionica... rezultat 60
Pod C, koliko je potrebno prava za kupnju jedne dionice... dijeli se broj postojećih dionica s brojem novoemitiranih... znači 4.
Pod D, kolika je intrizična vrijednost prava... oduzima se vrijednost dionica bez prava i upisna cijena u pravu te se to dijeli s brojem prava za kupnju jedne dionice... rezultat 10

[Lacrima]

joj hvala ti puno i svaka cast na trudu ali ocito nemamo iste zadatke jer su meni po 4.nešto sa brzim i tekućim odnosom, financijskom polugom itd. jel imaš ti takav? a 5. sa tablicom bilance...

[Lacrima]

glasi ovako: u proteklom je razdoblju tvrtka ostvarila:
koeficijent obrtaja ukupne imovine 2, brutoprofitnu maržu 12%, stupanj zaduženosti 40%, brzi odnos 1, tekući 2, zalihe 10000, fixna imovina 30000, pokriće kamata 3, porez na dobit 25%. treba izračunati a) profitabilnost imovine, b) profitabilnost glavnice, c) koef.obrtaja tekuće imovine, d) neto prof.maržu, e) uz pretpostavku da su fixni troškovi 40000 izračunaj 1. stupanj fin.poluge, 2. st.posl.poluge, 3. komb.stupanj, 4.za koliko se mora smanjiti prodaja da poduzeće dođe do nultih zarada prije kam i por. 5. za koliko bi se povećale zarade po dionici kad bi se prodaja povećala za postotak iz 4.

[zagrepčanka]

joj hvala ti puno i svaka cast na trudu ali ocito nemamo iste zadatke jer su meni po 4.nešto sa brzim i tekućim odnosom, financijskom polugom itd. jel imaš ti takav? a 5. sa tablicom bilance...

Iz četvrtih vježbi?

[zagrepčanka]

Ok, to su meni prve vježbe.....
A. trebamo profitabilnost imovine.. imamo zadan tekući odnos i brzi odnos te vrijednost zaliha.
Formulu za brzi odnos možemo podjeliti na dva dijela -> [(tekuća imovina/tekuće obveze)-(zalihe/tekuće obveze)]...
odnos tekuća imovina/tekuće obveze je zapravo tekući odnos.
Sve uvrstimo kaj imamo i dobijemo kolike su tekuće obveze... 10.000
Iz formule za tekući odnos dobijemo da je tekuća imovina 20.000
Da bi dobili ukupnu imovinu zbrojimo fiksnu (koja je zadana) i tekući = 50.000
Sada moramo dobiti zarade prije kamata i poreza. POmoću koeficijenta obrtaja ukupne imovine dobijemo iznos prodaje 100.000, tu prodaju uvrstimo u formulu za bruto profitnu maržu te dobijemo zarade prije kamata i poreza.
Sada možemo izračunati profitabilnost ukupne imovine koja je 24%

B. iz formule za stupanj zaduženosti izračunamo kolika je vlastita glavnica, sve uvrtimo za formulu u ROE i dobijemo da je ona 20%

C. sve zadano, samo uvrstimo. KOti = 5

D. neto profitna marža = 6%, zarade prije poreza = 8.000 (iz formule za pokriće kamata dobijemo iznos kamata), zarade nakon kamata i poreza = 6.000